ŽELJA POSTAJE STVARNOST
Dugogodišnja želja, nakon 27.05.1996, postaje stvarnost. Taj dan, na prije izražen zahtjev, u Českom centru u Sarajevu po prvi put se sreću Branka Hrzek i Anton Mikulašek sa Martinom Klepetkom, otpravnikom poslova, tek nešto ranije oformljene, Ambasade Česke Republike u Sarajevu.
G. Klepetko je tada upoznat sa svrhom sastanka. To je traženje ispunjenja najbitnijeg uvjeta za obnavljanje Česke besede Sarajevo- dobijanje podrške ČR. Veoma zainteresiran, g. Klepetko je odmah izrazio spremnost Ambasade ČR, i svoju ličnu, za učestvovanje u realizaciji ove ideje.
Dakle, konačno uspostavljena davno prekinuta veza sa Češkom, njen ponovni interes za sarajevske Čehe i dobivena podrška, bodre i podstiču na rad oko obnavljanja Besede. Pripreme oko organiziranja Obnoviteljske skupštine ubrzano teku. Vijest o tome se širi. Građani Sarajeva češkog porijekla se okupljaju.
Spisak osnivača nosi 54 imena:
1. Bartolović-Daneš Branka
2. Daneš Vera
3. Doleček Vlatko
4. Tihi Boris
5. Krzyk Tomislav
6. Šuster Jadranka
7. Mustapić-Hrzek Mirjana
8. Mustapić Marko
9. Hrzek Ivan
10. Hrzek Ružica
11. Hrzek Branka
12. Hrvat-Hrzek Vlasta
13. Šimunić Dubravko
14. Šimunić-Storch Vlasta
15. Preininger Josip
16. Preininger Lidija
17. Rytiř Franjo
18. Alikalfić Vera
19. Latal-Danon Ljerka
20. Murko Dragutin
21. Murko Zora
22. Džeba Antonija
23. Časar Zora
24. Časar Andrea
25. Časar Marija
26. Elezović Nataša
27. Časar Mažana
28. Poje Štefica
29. Časar Bogumil
30. Časar Lidija
31. Stanojević Denis
32. Stanojević Diana
33. Stanojević Zoran
34. Hikl Miroslava
35. Hikl Aleksandar
36. Latal Zdravko
37. Krilić-Herman Štefica
38. Potočnik-Krilić Gordana
39. Mijatov-SernaBeranek Olga
40. Mijatov Ranko
41. Polomik Franjo
42. Polomik Zdenka
43. Mikulašek Anton
44. Mikulašek Milijana
45. Mikulašek Otokar
46. Mikulašek Karlo
47. Krzyk Karla
48. Stuchly Jarmila
49. Stuchly Zvjezdana
50. Stuchly Ivan
51. Stuchly Olga
52. Griner Olga
53. Griner Miroslav
54. Voska-Sinanagić Marija
PRVI IZLAZAK U JAVNOST
U junu 1996.godine u Sarajevo je došao dr. Zdeněk Uherek sa svojom kolegicom sa Instituta za etnologiju iz Praga. Saznavši za to, u pivnicu “Švejk” na Skenderiji, dolazi dio osnivačkog jezgra Česke besede Sarajevo. Sačinjavaju ga Anton Mikulašek, Mirjana Hrzek-Mustapić, Branka Hrzek, Mažena,Tadija i Marija Časar, Angela Šedl, Jadranka Šuster, Vlasta Storch-Šimunić i g. Šlechta.
Prijatno iznenađeni našom brojnošću, jer su imali saznanje o vrlo malom broju Čeha u Sarajevu, gosti iz Praga s radošću primaju vijest o obnavljanju Česke besede Sarajevo. Za potrebe Instituta i za svoj naučni rad, fotografiraju i bilježe na audio traku razgovor i s čuđenjem i odobravanjem slušaju dobar češki jezik Angele Šedl i Vlaste Šimunić, koje se dobro sjećaju svoje Česke škole, učitelja, pa čak i pjesmica.
Dr.Uherek sa velikim zanimanjem odmah odlazi u posjetu inicijatorima obnove –Ivanu i Ružici Hrzek i tu, također za arhivu svog Instituta, snima njihova sjećanja na nekadašnji život i rad češke zajednice u Sarajevu.
Iznenađen obiljem materijala o ovdašnjim Česima, dr.Uherek nastavlja dolaziti i slijedećih godina, da to “blago” otkriva i bilježi za praški Institut i svoj rad.
OBNOVITELJSKA SKUPŠTINA
28. Septembra 1996. godine u sali osmogodišnje škole »Dr. Isak Samokovlija» u Sarajevu održana je Obnoviteljska skupština. «Na Skupštini je prisutno» – kako piše u zapisniku – «48 članova osnivača i još toliko gostiju», od kojih je veliki broj bio češkog porijekla, te je odmah ili za kratko vrijeme pristupio udruženju.
Radno predsjedništvo su sačinjavali Franjo Polomik, Ljerka Latal Danon i Tomislav Krzyk. Jadranka Šuster je podnijela referat o životu i radu Čeha na prostorima BiH, posebno u Sarajevu. U Predsjedništvo su izabrani: Danon Latal Ljerka, Hrzek Branka, Jadranka Šuster, Krzyk Tomislav, Latal Zdravko, Dragutin Murko i Franjo Rytir.
Za predsjednika Udruženja je izabran Murko Dragutin, za podpredsjednika Danon Latal Ljerka (kulturno prosvjetna i informativna djelatnost) i Krzyk Tomislav (organizacija i finansije), a za sekretara i blagajnika Hrzek Branka.
Za članove Nadzornog odbora izabrani su Tihi Boris, Določek Vlatko i Alikalfić Vera.
Sud časti su predstavljali Časar Marija, Mikulašek Anton i Hrzek-Mustapić Mirjana.
Registarcija Udruženja građana Čeha i građana češkog porijekla Bosne i Hercegovine «Česka beseda» Sarajevo registrovana je 18.10.1996. godine kod Višeg suda u Sarajevu pod brojem R-I-172/96.
Bnoviteljskoj skupštini, pored ostalih uvaženih gostiju, prisustvovao je ispred Ambasade ČR u Srajevu otpravnik poslova g. Martin Klepetko. Istakao je da je ovo svečani događaj i izrazio zadovoljstvo zbog formiranja ovog Udruženja, te ponudio svesrdnu pomoć u radu Besede.
Zbog potrebe usklađivanja sa novim zakonskim propisima, Udruženje je izvršilo preregistraciju. Na nivou Kantona Sarajevo upisano je 29.06.1999.g. kao Udruženje građana češkog porijekla Česka beseda Sarajevo u registar Udruženja građana kod Ministarstva pravde i uprave pod brojem 03-05-05-176.
28. Septembar – SVETI VACLAV
Datum održavanja Obnoviteljske skupštine Česke besede Sarajevo – 28 septembar, nije slučajno odabran.
To je dan kojeg Česi ne zaboravljaju već više od tisuću godina. Točnije, u svijest češkog bića urezan je 929. godine, kada je u dverima hrama u Staroj Boleslavi ubijena najomiljenija i najcjenjenija ličnost stare češke historije – knez Vaclav. Tog je dana češki narod fizički izgubio svog brižnog, mudrog i miroljubivog vladara, ali od tada se u duhu duboko i neraskidivo povezao sa njim. Prvi veliki širitelj kršćanstva na češkom teritoriju, odmah po smrti, proglašen je svecem. Sveti Vaclav, ime je koje se prizivalo u najtežim časovima češke historije i koje je ulijevalo nadu i snagu u svakog Čeha i povezivalo cijeli narod. To je ime koje se uvijek, kroz pokoljenja, izgovaralo s neizmjernom ljubavlju i poštovanjem. Sveti Vaclav, od pradavna proglašen patronom, zaštitnikom i braniteljem češke zemlje i svakog Čeha, pozivan je u nevolji riječima:
«Svaty Vaclave, nedej zahynouti nam ni budoucim!»
(Sveti Vaclave, nedaj izginuti ni nama ni budućim!)
Zato je dan svetog Vaclava – 28 septembar, izabran za dan obnove Česke besede Sarajevo da, prema tradiciji, i ovdje bude obilježavan, dok je Čeha i njihovih potomaka na ovom tlu.