Arhiva članaka iz 2009. godine
| Božićno druženje |
| „Česká beseda“ Sarajevo organizirala je 21.12.2009.g. tradicionalno božićno druženje u prostoru samostana sv. Ante na Bistriku koje su svojim prisustvom uveličali ambasador Republike Češke pán Tomáš Szunyog, konzulica paní Jana Stara i gvardijan fra Petar Perica Vidić. Nakon uvodnih riječi i lijepih želja uz Božić i Novu godinu slijedile su prigodne češke i druge pjesme uz muzičku pratnju Sonje i Ivana Miloševića. U toku ove prijatne večeri organizirana je i tombola. /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ /vidi sliku 3/ /vidi sliku 4/ /vidi sliku 5/ |
| 16. decembra 2009. godine, u prostorijama SKD «Cankar», održan je zajednički sastanak sljedećih udruženja: «Česká beseda» Sarajevo, «Hum», «Polsa», SKD «Cankar» i Udruženje građana italijanskog porijekla. Sa ovog sastanka upućena je inicijativa načelniku Općine Novo Sarajevo, gospodinu Nedžadu Koldži, o dodjeli imena «Park nacionalnih manjina», što je ustvari nastavak započete saradnje pomenutih udruženja i lokalne vlasti. Tom prilikom predstavnicima ovih udruženja uručen je DVD sa snimljenim materijalom o sadnji Pančićevih omorika, naspram hotela «Bristol», u aprilu ove godine. /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ |
| Božićni prijem u rezidenciji ambasadora Tomaša Szunyoga |
| Ambasador ČR Tomaš Szunyog je u prostorijama svoje rezidencije, zajedno sa konzulkom Janom Starom, 17.12.2009. poželio srdačnu dobrodošlicu gostima. Prisutni su bili članovi Česke besede Sarajevo, Českih beseda RS, Društva bosanskohercegovačko-češkog prijateljstva “ Snješka“ i profesor Dušek iz Tuzle. U svom pozdravnom govoru ambasador je rekao: „Čast mi je da među nama mogu poželjeti dobrodošlicu jednom od naših najcjenjenijih sunarodnjaka, gospodinu profesoru Čestmiru Dušeku kome je ministar vanjskih poslova ove godine dodijelio nagradu Gratis agit za izvanredan doprinos širenju ugleda Češke Republike u inostranstvu. Dozvolite mi, gospodine Dušek, da Vam se i ja zahvalim za napore kojima ste tokom cijelog Vašeg života ne samo doprinijeli širenju češke tradicije nego i potvrdili visoko mišljenje o izuzetnim sposobnostima čeških muzičara. Istovremeno bih Vam ovom prilikom uručio CD sa fotografijama sa svečanosti ovogodišnjeg uručivanja nagrada Gratias agit.“ Ambasador je naglasio da Ministarstvo vanjskih poslova ČR i on osobno pridaju društvima sunarodnjaka veliku važnost i istodobno ih je pozvao da, uz pomoć ČR, traže načine kako sačuvati tradiciju i češki jezik i da međusobno što više udruže svoje napore u tom smislu. EU kojoj teži BiH je dokaz da se zajedničkim naporima može učiniti mnogo više. Prisutni su se okupili pored okićenog bora , slušali i pjevali češke i druge pjesme zajedno sa ansamblom iz Banja Luke i pogostili se češkim jelima i pićima. Kušali su i češki božićni kolač vanočka koji je profesor Dušek donio iz Tuzle. Vanočka je tradicionalna poslastica njegove obitelji – njegovi češki preci koji su se doselili u Tuzlu bili su poznati slastičari. Ambasador je predstavnicima društava uručio poklone a također je i dobio poklone od sunarodnjaka – od Češke besede Sarajevo digitalno izdanje hronike češkog učitelja Jaroša, od gostiju iz RS umjetničku sliku. /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ /vidi sliku 3/ /vidi sliku 4/ /vidi sliku 5/ |
| Svečano proslavljen Dan državnosti Češke Republike |
| Dan državnosti Češke Republike svečano je obilježen 28.10.2009.g. prijemom u sarajevskoj Pivnici. Pozivu novog češkog ambasadora pana Tomáša Szunyoga u velikom broju su se odazvali i članovi «Česke besede». Pan Szunyog se ove godine uzvanicima obratio na engleskom jeziku, obećavši da će do naredne godine naučiti jezik zemlje domaćina. Slijedilo je druženje u ugodnoj atmosferi, a «Česká beseda» je ukazala pažnju Češkoj Ambasadi prigodnim cvjetnim aranžmanom. /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ /vidi sliku 3/ /vidi sliku 4/ /vidi sliku 5/ |
| Veče češke pjesme u Prnjavoru |
| 17. oktobra, u Domu kulture u Prnjavoru, održano je «Veče češke pjesme» u organizaciji Česke besede Mačino Brdo. Tom prilikom članovi Česke besede Sarajevo, na poziv Emila Bočeka – predsjednika Česke besede Mačino Brdo, dvodnevnom posjetom Prnjavoru i Mačinom Brdu uzeli su aktivno učešće na ovoj, za ČESKE BESEDE važnoj manifestaciji. Zvjezdana i Ivan Stuchly izveli su poznatu pjesmu «Kristinka» i «Když jsem já šel tou putimskou branou», i uz veliki aplauz preko stotinu prisutnih «krajana» iz Prijedora, Slavonskog Broda, Kaptola-Požega, Nove Vesi, Banja Luke i Mačinog Brda, predstavili sarajevsku Besedu. Učesnici ovog skupa otpjevali su i «Pisničku Česku», pjesmu koja je na prijedlog organizatora prihvaćena kao himna Českih beseda u BiH. Iskoristili smo našu ugodnu posjetu Prnjavoru da ljubaznom domaćinu uručimo, u znak zahvalnosti za sačuvanu arhivu nekadašnje Česke besede Sarajevo, digitalno izdanje «Kronike» češkog učitelja Ludviga Jaroša, nastale 1934. godine /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ /vidi sliku 3/ /vidi sliku 4/ /vidi sliku 5/ |
| Proslava Dana Sv. Vaclava |
| «Česká beseda» Sarajevo je proslavila Sv. Vaclava 27.09.2009. godine u Franjevačkom samostanu sv. Ante na Bistriku. Prvo nas je Tomislav Krzyk upoznao sa svojim studijskim boravkom u Dobrušci. Izlaganje je bilo izuzetno zanimljivo i popraćeno originalnim slajdovima, a slijede i dva nastavka o njegovom boravku u Češkoj. Ostatak večeri je protekao u druženju uz malu zakusku. /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ /vidi sliku 3/ /vidi sliku 4/ |
| 22. septembra 2009. godine pozdravili smo se sa ambasadorom Češke Republike u Bosni i Hercegovini, gospodinom Jiři Kudĕlom koji se tada pripremao za odlazak na novu dužnost. |
| Tom prilikom, u srdačnom razgovoru, gospodin Kudĕla se zahvalio našem Udruženju na uspješnoj saradnji u proteklom četverogodišnjem periodu, sa željom da se ta saradnja nastavi i u narednom periodu. Jovanka Manzalović Šalaka i Tomislav Krzyk, u ime članova Česke besede Sarajevo, Nj.E. uručili su prigodan poklon – digitalno izdanje «Kronike» Ludvika Jaroša, češkog učitelja u Sarajevu, iz 1934. godine. Digitalizacija ove vrijedne kulturne baštine spada u izuzetno važan projekt našeg Udruženja, te se nadamo da će naći svoje mjesto u «Češkom kutku» i na taj način ovdašnjoj javnosti i svima koji su zainteresovani za «češku manjinu» na ovim prostorima, pružiti mogućnost uvida u raspoloživu građu i koja oslikava život češke zajednice u Sarajevu s početka XX vijeka. /vidi sliku/ digitalno izdanje «Kronike» |
| «Česká beseda» Sarajevo je 20.06.2009. godine organizirala jednodnevni izlet u Fojnicu. |
| U Fojnici smo obišli Franjevački samostan Duha Svetoga. Prvo smo se u crkvi upoznali s poviješću samostana, Fojnice, ali i šire regije, da bismo zatim prešli u samostanski dio. Tu smo uz pomoć stručnog vodiča pogledali obnovljen muzejski prostor s vrijednim eksponatima. Mali predah je bio uz pjesmu u konobi gdje nam se pridružio i gvardijan fra Mirko Majdandžić. Nakon toga je naš autobus krenuo uz planinu Vranicu do rekreacionog centra Brusnica. Poslije ručka proveli smo vrijeme u druženju, i puni lijepih dojmova vratili se u Sarajevo. /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ /vidi sliku 3/ /vidi sliku 4/ /vidi sliku 5/ |
| Začetak Parka nacionalnih manjina |
| Na inicijativu «Česke besede», Ministarstvo vanjskih poslova Češke Republike – Odjel za sunarodnjake je financirao nabavku sadnica Pančićeve omorike koje su 03.04.2009. godine svečano zasađene uz pomoć JP «Park» u ulici Zmaja od Bosne, preko puta hotela Bristol. U nazočnosti načelnika Općine Novo Sarajevo Nedžada Koldže i brojnih građana, sadnice su sadili predstavnici Udruženja Mađara HUM, Udruženja Poljaka Polsa, KD Cankar, Udruženja građana talijanskog porijekla i, dakako, Česke besede. Ovih pet Pančićevih omorika su začetak parka koji bi se trebao nazvati Parkom nacionalnih manjina. /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ /vidi sliku 3/ /vidi sliku 4/ /vidi sliku 5/ |
| Izborna skupština |
| Udruženje građana češkog porijekla «Česká beseda» Sarajevo održalo je Izbornu skupštinu 20.03.2009. godine u prostorijama samostana sv. Ante na Bistriku. Potvrđeno je staro rukovodstvo i dopunjen Statut Udruženja. U planu je izrada monografije o Česima u Sarajevu početkom 20. stoljeća. Zato se pozivaju svi građani koji imaju podatke i dokumente da sudjeluju u kreiranju monografije. /vidi sliku 1/ /vidi sliku 2/ |
