{"id":7,"date":"2022-09-06T09:37:30","date_gmt":"2022-09-06T09:37:30","guid":{"rendered":"http:\/\/new.ceskabesedasa.ba\/?page_id=7"},"modified":"2022-09-10T13:34:38","modified_gmt":"2022-09-10T13:34:38","slug":"about","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/ceskabesedasa.ba\/index.php\/about\/","title":{"rendered":"Na\u0161 po\u010detak"},"content":{"rendered":"\n

\u017dELJA POSTAJE STVARNOST<\/strong><\/h2>\n\n\n\n
\n

Dugogodi\u0161nja \u017eelja, nakon 27.05.1996<\/strong>, postaje stvarnost. Taj dan, na prije izra\u017een zahtjev, u \u010ceskom centru u Sarajevu po prvi put se sre\u0107u Branka Hrzek i Anton Mikula\u0161ek sa Martinom Klepetkom, otpravnikom poslova, tek ne\u0161to ranije oformljene, Ambasade \u010ceske Republike u Sarajevu.
G. Klepetko je tada upoznat sa svrhom sastanka. To je tra\u017eenje ispunjenja najbitnijeg uvjeta za obnavljanje \u010ceske besede Sarajevo- dobijanje podr\u0161ke \u010cR. Veoma zainteresiran, g. Klepetko je odmah izrazio spremnost Ambasade \u010cR, i svoju li\u010dnu, za u\u010destvovanje u realizaciji ove ideje.
Dakle, kona\u010dno uspostavljena davno prekinuta veza sa \u010ce\u0161kom, njen ponovni interes za sarajevske \u010cehe i dobivena podr\u0161ka, bodre i podsti\u010du na rad oko obnavljanja Besede. Pripreme oko organiziranja Obnoviteljske skup\u0161tine ubrzano teku. Vijest o tome se \u0161iri. Gra\u0111ani Sarajeva \u010de\u0161kog porijekla se okupljaju.<\/p>\n\n\n\n

Spisak osniva\u010da nosi 54 imena:<\/strong><\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n
\n

1. Bartolovi\u0107-Dane\u0161 Branka
2. Dane\u0161 Vera
3. Dole\u010dek Vlatko
4. Tihi Boris
5. Krzyk Tomislav
6. \u0160uster Jadranka
7. Mustapi\u0107-Hrzek Mirjana
8. Mustapi\u0107 Marko
9. Hrzek Ivan<\/strong><\/em>
10. Hrzek Ru\u017eica<\/strong><\/em>
11. Hrzek Branka
12. Hrvat-Hrzek Vlasta
13. \u0160imuni\u0107 Dubravko
14. \u0160imuni\u0107-Storch Vlasta
15. Preininger Josip
16. Preininger Lidija
17. Ryti\u0159 Franjo<\/strong><\/em>
18. Alikalfi\u0107 Vera<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n

19. Latal-Danon Ljerka
20. Murko Dragutin
21. Murko Zora<\/strong><\/em>
22. D\u017eeba Antonija
23. \u010casar Zora
24. \u010casar Andrea
25. \u010casar Marija
26. Elezovi\u0107 Nata\u0161a
27. \u010casar Ma\u017eana<\/strong><\/em>
28. Poje \u0160tefica
29. \u010casar Bogumil
30. \u010casar Lidija
31. Stanojevi\u0107 Denis
32. Stanojevi\u0107 Diana
33. Stanojevi\u0107 Zoran
34. Hikl Miroslava
35. Hikl Aleksandar
36. Latal Zdravko<\/p>\n<\/div>\n\n\n\n

\n

37. Krili\u0107-Herman \u0160tefica<\/strong><\/em>
38. Poto\u010dnik-Krili\u0107 Gordana
39. Mijatov-SernaBeranek Olga<\/strong><\/em>
40. Mijatov Ranko
41. Polomik Franjo
42. Polomik Zdenka
43. Mikula\u0161ek Anton
44. Mikula\u0161ek Milijana<\/strong><\/em>
45. Mikula\u0161ek Otokar
46. Mikula\u0161ek Karlo
47. Krzyk Karla<\/strong><\/em>
48. Stuchly Jarmila
49. Stuchly Zvjezdana
50. Stuchly Ivan
51. Stuchly Olga<\/strong><\/em>
52. Griner Olga
53. Griner Miroslav
54. Voska-Sinanagi\u0107 Marija<\/strong><\/em><\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n\n\n\n

PRVI IZLAZAK U JAVNOST<\/strong><\/h4>\n\n\n\n
\n

U junu 1996.godine u Sarajevo je do\u0161ao dr. Zden\u011bk Uherek sa svojom kolegicom sa Instituta za etnologiju iz Praga. Saznav\u0161i za to, u pivnicu \u201c\u0160vejk\u201d na Skenderiji, dolazi dio osniva\u010dkog jezgra \u010ceske besede Sarajevo. Sa\u010dinjavaju ga Anton Mikula\u0161ek, Mirjana Hrzek-Mustapi\u0107, Branka Hrzek, Ma\u017eena,Tadija i Marija \u010casar, Angela \u0160edl, Jadranka \u0160uster, Vlasta Storch-\u0160imuni\u0107 i g. \u0160lechta.
Prijatno iznena\u0111eni na\u0161om brojno\u0161\u0107u, jer su imali saznanje o vrlo malom broju \u010ceha u Sarajevu, gosti iz Praga s rado\u0161\u0107u primaju vijest o obnavljanju \u010ceske besede Sarajevo. Za potrebe Instituta i za svoj nau\u010dni rad, fotografiraju i bilje\u017ee na audio traku razgovor i s \u010du\u0111enjem i odobravanjem slu\u0161aju dobar \u010de\u0161ki jezik Angele \u0160edl i Vlaste \u0160imuni\u0107, koje se dobro sje\u0107aju svoje \u010ceske \u0161kole, u\u010ditelja, pa \u010dak i pjesmica.
Dr.Uherek sa velikim zanimanjem odmah odlazi u posjetu inicijatorima obnove \u2013Ivanu i Ru\u017eici Hrzek i tu, tako\u0111er za arhivu svog Instituta, snima njihova sje\u0107anja na nekada\u0161nji \u017eivot i rad \u010de\u0161ke zajednice u Sarajevu.
Iznena\u0111en obiljem materijala o ovda\u0161njim \u010cesima, dr.Uherek nastavlja dolaziti i slijede\u0107ih godina, da to \u201cblago\u201d otkriva i bilje\u017ei za pra\u0161ki Institut i svoj rad.<\/p>\n<\/div><\/div>\n\n\n\n

OBNOVITELJSKA SKUP\u0160TINA<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

28. Septembra 1996. godine u sali osmogodi\u0161nje \u0161kole \u00bbDr. Isak Samokovlija\u00bb u Sarajevu odr\u017eana je Obnoviteljska skup\u0161tina. \u00abNa Skup\u0161tini je prisutno\u00bb – kako pi\u0161e u zapisniku \u2013 \u00ab48 \u010dlanova osniva\u010da i jo\u0161 toliko gostiju\u00bb, od kojih je veliki broj bio \u010de\u0161kog porijekla, te je odmah ili za kratko vrijeme pristupio udru\u017eenju.
Radno predsjedni\u0161tvo su sa\u010dinjavali Franjo Polomik, Ljerka Latal Danon i Tomislav Krzyk. Jadranka \u0160uster je podnijela referat o \u017eivotu i radu \u010ceha na prostorima BiH, posebno u Sarajevu. U Predsjedni\u0161tvo su izabrani: Danon Latal Ljerka, Hrzek Branka, Jadranka \u0160uster, Krzyk Tomislav, Latal Zdravko, Dragutin Murko i Franjo Rytir.
Za predsjednika Udru\u017eenja je izabran Murko Dragutin, za podpredsjednika Danon Latal Ljerka (kulturno prosvjetna i informativna djelatnost) i Krzyk Tomislav (organizacija i finansije), a za sekretara i blagajnika Hrzek Branka.
Za \u010dlanove Nadzornog odbora izabrani su Tihi Boris, Dolo\u010dek Vlatko i Alikalfi\u0107 Vera.
Sud \u010dasti su predstavljali \u010casar Marija, Mikula\u0161ek Anton i Hrzek-Mustapi\u0107 Mirjana.
Registarcija Udru\u017eenja gra\u0111ana \u010ceha i gra\u0111ana \u010de\u0161kog porijekla Bosne i Hercegovine \u00ab\u010ceska beseda\u00bb Sarajevo registrovana je 18.10.1996. godine kod Vi\u0161eg suda u Sarajevu pod brojem R-I-172\/96.
Bnoviteljskoj skup\u0161tini, pored ostalih uva\u017eenih gostiju, prisustvovao je ispred Ambasade \u010cR u Srajevu otpravnik poslova g. Martin Klepetko. Istakao je da je ovo sve\u010dani doga\u0111aj i izrazio zadovoljstvo zbog formiranja ovog Udru\u017eenja, te ponudio svesrdnu pomo\u0107 u radu Besede.
Zbog potrebe uskla\u0111ivanja sa novim zakonskim propisima, Udru\u017eenje je izvr\u0161ilo preregistraciju. Na nivou Kantona Sarajevo upisano je 29.06.1999.g. kao Udru\u017eenje gra\u0111ana \u010de\u0161kog porijekla \u010ceska beseda Sarajevo u registar Udru\u017eenja gra\u0111ana kod Ministarstva pravde i uprave pod brojem 03-05-05-176.<\/p>\n\n\n\n

28. Septembar \u2013 SVETI VACLAV<\/strong><\/h4>\n\n\n\n

Datum odr\u017eavanja Obnoviteljske skup\u0161tine \u010ceske besede Sarajevo \u2013 28 septembar, nije slu\u010dajno odabran.
To je dan kojeg \u010cesi ne zaboravljaju ve\u0107 vi\u0161e od tisu\u0107u godina. To\u010dnije, u svijest \u010de\u0161kog bi\u0107a urezan je 929. godine, kada je u dverima hrama u Staroj Boleslavi ubijena najomiljenija i najcjenjenija li\u010dnost stare \u010de\u0161ke historije \u2013 knez Vaclav. Tog je dana \u010de\u0161ki narod fizi\u010dki izgubio svog bri\u017enog, mudrog i miroljubivog vladara, ali od tada se u duhu duboko i neraskidivo povezao sa njim. Prvi veliki \u0161iritelj kr\u0161\u0107anstva na \u010de\u0161kom teritoriju, odmah po smrti, progla\u0161en je svecem. Sveti Vaclav, ime je koje se prizivalo u najte\u017eim \u010dasovima \u010de\u0161ke historije i koje je ulijevalo nadu i snagu u svakog \u010ceha i povezivalo cijeli narod. To je ime koje se uvijek, kroz pokoljenja, izgovaralo s neizmjernom ljubavlju i po\u0161tovanjem. Sveti Vaclav, od pradavna progla\u0161en patronom, za\u0161titnikom i braniteljem \u010de\u0161ke zemlje i svakog \u010ceha, pozivan je u nevolji rije\u010dima:
\u00abSvaty Vaclave, nedej zahynouti nam ni budoucim!\u00bb
(Sveti Vaclave, nedaj izginuti ni nama ni budu\u0107im!)
Zato je dan svetog Vaclava \u2013 28 septembar, izabran za dan obnove \u010ceske besede Sarajevo da, prema tradiciji, i ovdje bude obilje\u017eavan, dok je \u010ceha i njihovih potomaka na ovom tlu.<\/p>\n\n\n\n